Dijaspora je od 1990. g. do kraja 2017. u obliku deviznih doznaka transferirala u Hrvatsku službenim kanalima, putem banaka 35,5 milijardi dolara prema podacima Svjetske banke. Budući da znamo navike naših ljudi, oni svake godine dolazeći u domovinu najveći dio zarađenog novca donose u gotovini. Zbog toga možemo reći da je taj iznos deviznih doznaka najmanje duplo veći i premašuje 70 milijardi dolara. Prema tome, naš najvažniji financijer iz inozemstva nije niti MMF, niti Europska investicijska banka, niti Svjetska banka, a niti strane banke – već upravo naša dijaspora. Za razliku od spomenutih institucija dijaspora ne traži nikakve ugovore i ne postavlja nikakve uvjete.
S druge strane, ukupan iznos stranih investicija u Hrvatsku od 1990. do kraja 2017. iznosio je oko 37 milijardi dolara. Na temelju toga lako je zaključiti da je naša dijaspora najveći i najvažniji strateški investitor u Hrvatsku. Riječ je o zarađenom novcu u obliku plaća ili mirovina iz zemalja u kojima naši ljudi rade. Taj je novac podizao potrošnju u Hrvatskoj, a time utjecao na rast BDP-a. On je povećavao štednju a time i potencijal banaka za odobravanje kredita. Tim novcem su povećavane službene devizne rezerve kako države tako i banaka. Ono što je najvažnije, devizne doznake dijaspore su kontinuirane i u stalno rastućem trendu. One su se uspostavom države kretale oko 200 milijuna dolara da bi tek 2002. dostigle godišnji iznos od milijardu dolara. Ulaskom Hrvatske u EU 2013. dostigle su 2,2, a prošle godine maksimum od 2,5 milijardi dolara. Upravo je od 2013. liberaliziran proces zapošljavanja za naše građane u EU i svjedoci smo velikog odljeva naše radne snage, pa se to odrazilo i na značajan porast deviznih doznaka.
Povremeno se u javnosti mogu čuti izjave o tome da naši ljudi u dijaspori ne bi trebali glasovati jer ne plaćaju porez u Hrvatskoj. Novac koji putem deviznih doznaka dolazi u Hrvatsku najvećim dijelom odlazi u potrošnju i od svakoga eura 25% odlazi državi putem PDV-a. Dakle, država je na taj način uprihodila milijarde kuna. Nakon ovih spoznaja mislimo da će naši građani početi drugačije razmišljati o svima onima koji su morali trbuhom za krunom otići u inozemstvo, a čije devizne doznake predstavljaju izuzetno važan mehanizam stabilizacije platne bilance zemlje, većine obitelji i djeluju pozitivno na rast i razvoj gospodarstva.
Hrvatska je u okvirima EU zemlja koja ima najveće devizne doznake u odnosu na BDP, što je prošle godine iznosilo oko 4,5%.
Dok se svake godine redovito i na sva zvona ističe doprinos turizma, kako gospodarstvu tako i građanima devizne doznake dijaspore se spominju vrlo rijetko. Devizne doznake su čist prihod, zarađen i oporezovan u zemljama porijekla i kao takav dolazi u Hrvatsku. Podaci o turizmu se odnose na ukupan promet i nitko ne zna kolika je čista zarada, odnosno dobit. Sa sigurnošću se može reći da ona nikada, niti blizu, nije dostigla na godišnjim razinama iznose deviznih doznaka zbog poznate činjenice da je najveći dio svega što se nudi u turizmu uvoznog porijekla.
Stranka PH zato smatra da je naša dijaspora značajan financijer i stabilizator domaće ekonomije i mnogih građana u Hrvatskoj.
PH se zalaže da država započne emitirati „domovinske obveznice“, nove emisije ili za refinanciranja postojećih skupih obveznica. Kamate koje već duže vrijeme nude banke na depozite su postale mizerne, a za to vrijeme strane banke i drugi institucionalni investitori putem državnih obveznica zarađuju ogroman novac. Vlada se hvali kako je proteklih godinu dana smanjila kamatu na obveznice, ali to nije dovoljno. Putem domovinskih obveznica država bi se mogla još jeftinije financirati, a dijaspora, ali i svi građani u zemlji koji imaju novac na štednji, mogli bi ostvariti veće zarade putem kamata. Do sada su to vrhnje u milijardama kuna kupile isključivo strane banke i ostali veliki investitori jer je prosječna kamata na obveznice bila oko 6%. Jamstvo države za obveznice, značajno veći prinos putem obveznica u odnosu na depozite te ljubav prema domovini mogu biti izuzetno koristan mehanizam financiranja.
Zbog svega toga nužno je uspostaviti novu platformu prema dijaspori, da u još većoj mjeri postane investitor u Hrvatskoj a da se pri tome ne susreće više sa brojnim administrativnim i birokratskim teškoćama. Strateški investitor zaslužuje posebnu i veću pažnju, a posebno kada je riječ o našim ljudima.
Autor i foto: Promijenimo Hrvatsku
