Pogrešan financijski mehanizam držat će Hrvatsku i dalje na europskom dnu

13.03.2019.Vijesti

Krajem 2018. godine hrvatski građani su na štednji imali 164 mlrd. u devizama (dominantno u eurima) i 36 mlrd. u kunama, što ukupno iznosi 200 mlrd. kuna.

Kamatne stope na oročene depozite su na najnižoj razini do sada, pa za kunske depozite oročene do godinu dana iznose u prosjeku oko 0,20%, a na dvije godine oko 0,50%. Za oročene devizne depozite u eurima kamatna stopa na godinu dana iznosi oko 0,05% a na dvije godine 0,10%. Ovakve kamatne stope na štednju kod banaka su krajnje destimulativne za građane, zaključio je Odbor za financije stranke Promijenimo Hrvatsku.

S druge strane, krediti banaka građanima i poduzećima su drastično skuplji pa tako npr. kamata na kratkoročne kredite građanima bez valutne klauzule, prema podacima HNB-a, dostiže 7% godišnje, a na dugoročne kredite uz valutnu klauzulu oko 4,5%.

U posljednje vrijeme su posebno popularni gotovinski nenamjenski krediti koji se odobravaju uz kamatu od oko 7%. Dakle, ako građanin oroči kune na dvije godine dobit će kamatu od 0,5% godišnje, a ako neki drugi građanin uzme gotovinski nenamjenski kredit od iste banke platit će 7% kamata godišnje. Vidljivo je da je kamata na kredit viša 14 puta od kamate na depozit! To se ne može drugačije nazvati negoli kamatarenje ili lihvarenje, a takvu praksu strane banke, vlasnice banaka u Hrvatskoj, u svojim zemljama ne provode.

Primjer: ako oročite novac na pet godina možete dobiti kamatu od 0,5% što na kraju iznosi 102.525 kunu. Ako uzmete kredit od 100 tisuća kuna uz 7% na 5 godina platit ćete banci ukupno 118.907 kn. Dakle, banka za samo 8 mjeseci može zaraditi na kamatama za odobreni kredit da u cijelosti isplati kamate na oročeni depozit nakon 5 godina!

Budući da banke nikada nisu imale tako jeftine izvore sredstava logično bi bilo da imaju i najpovoljnije cijene kredita, što nažalost nije slučaj. One kredit lošem zajmotražitelju neće niti odobriti, a onaj kojem odobre on će ga s velikom sigurnošću i vratiti.

Ovakva praksa, odnosno ogromne kamatne marže nisu prisutne u zemljama u kojima vlasnici naših banaka imaju sjedište. Dakle, imamo europsko i balkansko bankarstvo. Kao što kvaliteta Nutele i deterdženta nije ista kod njih i nas, tako niti cijene istovrsnih kredita nisu iste. Netko će reći da se to ne može uspoređivati jer je u nas rizičnost veća pa treba ugraditi premiju rizika.

Da bismo o tome donijeli ispravan sud treba znati da strani vlasnici banaka u Hrvatskoj nas kreditiraju skoro u cijelosti našom akumulacijom (200 mlrd. kuna). Tako su npr. u 2013. godine banke u Hrvatskoj od svojih matičnih banaka iz inozemstva uzele oko 75 mlrd. kuna kredita, a prošle godine samo 25 mlrd. kuna. Dakle, od oko 300 mlrd. kuna ukupno odobrenih kredita inozemna akumulacija u tome sudjeluje samo sa 8,3%. Sada kada smo pokazali da nas strane banke u Hrvatskoj kreditiraju našom akumulacijom onda otpada priča o posebnoj rizičnosti. Ona bi imala smisla kada bi situacija bila suprotna, odnosno da banke većinom uvoze stranu akumulaciju da bi odobravale kredite u Hrvatskoj.

Na temelju ovoga primjera koji vjerno odražava model financiranja koji se već dugo primjenjuje u Hrvatskoj možemo reći da nam je nametnut financijski mehanizam u kojemu banke iscrpljuju i poduzeća i građane. Uz takav financijski mehanizam se ne mogu razvijati niti poduzeća, niti građani a nisu moguće niti snažnije stope rasta BDP-a.

Već dugo govorim u ime PH, ističe Lovrinović, da nam je samo za godišnju otplatu kamata na dugova države potreban godišnji rast BDP-a od najmanje 3% što nije ostvareno već posljednjih desetak godina.

Bankarski sustav najveći dio kredita odobrava građanima (47%), poduzećima samo 33%, a državi 16%. Građani tim kreditima najviše kupuju uvoznu robu i time se negativni krug zatvara. Posljedice su povećanje deficita platne bilance zemlje, prevelika zaduženost građana i slabe investicije poduzeća. Takav financijski mehanizam i struktura kreditiranja nikada Hrvatsku neće razviti.

Zato se mora promijeniti taj financijski mehanizam i naša akumulacija koristiti za razvoj našeg gospodarstva prije svega.

Ista je priča s deviznim rezervama koje iznose 17 mlrd. eura. Tim novcem u cijelosti financiramo strane zemlje.

Stranka Promijenimo Hrvatsku već dugo govori da onaj tko kontrolira bankarski sustav, taj krvotok svake ekonomije, on kontrolira sve. Privatizacija banaka nije Hrvatskoj donijela sreću niti željeni razvoj.

Imamo nenormalnu situaciju u kojoj su banke hiperlikvidne, a poduzeća u prosjeku slabo likvidna, a priličan broj njih je u situacijama predstečajnih nagodbi ili stečajeva. Banke nikada od osamostaljenja Hrvatske nisu imale na svojim računima toliko slobodnih novčanih sredstava. Tako su banke krajem prošle godine na svojim računima imale preko 31 milijardu kuna slobodnog novca.

To nam govori da s jedne strane poduzeća ne uzimaju nove kredite jer nemaju optimizma glede ekonomske situacije i dobiti u narednom razdoblju, a banke drže „ručnu“ zbog rizičnosti i također loših očekivanja.

Iz navedenih razloga se stranka Promijenimo Hrvatsku zalaže za značajnu promjenu postojećeg financijskog mehanizma u čijem središtu su banke.

Naši prijedlozi rješenja su slijedeći: a) HNB treba uvesti negativnu kamatu stopu na slobodna novčana sredstva koja se nalaze na računima banaka kod nje,

b) HNB mora početi nakon 20 godina konačno odobravati bankama kunske kredite i tako smanjiti euroizaciju i nepotrebni valutni rizik,

c) država treba početi emitirati projektne obveznice koje će ponuditi građanima i time im omogućiti značajno veću zaradu negoli da svoj novac drže na štednji u bankama.

To je do sada bila privilegija samo za banke i druge financijske institucije koje su tako zaradile silne milijarde kuna.

a) HNB treba uvesti negativnu kamatu stopu na slobodna novčana sredstva koja se nalaze na računima banaka kod nje,

b) HNB mora početi nakon 20 godina konačno odobravati bankama kunske kredite i tako smanjiti euroizaciju i nepotrebni valutni rizik,

c) država treba početi emitirati projektne obveznice koje će ponuditi građanima i time im omogućiti značajno veću zaradu negoli da svoj novac drže na štednji u bankama.

To je do sada bila privilegija samo za banke i druge financijske institucije koje su tako zaradile silne milijarde kuna.

Loading...
Facebook Messenger for Wordpress