Hrvatska je na začelju EU po obuhvaćenosti djece programima ranog i predškolskog sustava, a ne postoji niti Zakonom propisano pravo djece na pohađanje ranog odgojno obrazovnog programa, dostupnog svakom djetetu, po jednakim uvjetima. U Hrvatskoj 2018. godine 60 tisuća djece u dobi od 3 do 6 godina nije bilo upisano u vrtić. Prema izvještaju UNICEF-a, „Worlds of Influence“, 20% hrvatske djece živi u siromaštvu.
Autor: Vanja Pahljina, članica stranke Promijenimo Hrvatsku
Foto: Pixabay
Republika Hrvatska voli se susjedima i svijetu prikazivati kao socijalno vrlo osjetljiva država, pa je tako spremna u kratkom roku naći novac da pomogne npr. potresom pogođenoj Albaniji, poplavama ugroženoj Srbiji, pomaže Libiji, Libanonu, bolnici u Mostaru, šalje kanadere u Izrael, stručnjake za obnovu Notre Dame. Nađe se, kada je prigodno, novaca i za „ulaganje“ u Katoličku crkvu, obnovu voznog parka, kupovinu aviona upitne ispravnosti i pokoju fontanu, dok za bolnice, škole i vrtiće ostaje najmanji dio iz Programa ulaganja u zajednicu.
Stječe se dojam kako su sve potrebe naših sugrađana namirene i da nam država funkcionira poput švicarskog sata (aludiram na „Hrvatska će biti mala Švicarska!“). Pored mnoštva tema koje se ovdje otvaraju poput: javnog duga, nezaposlenosti, kaosa zdravstvenog sustava, korupcije i kriminala… pisala bih o najosjetljivijoj – o djeci.
U rujnu ove godine UNICEF-ov ured u Hrvatskoj predstavio je publikaciju u kojoj iznosi prijedloge za novi način financiranja predškolskog odgojno obrazovnog sustava. Studija pod nazivom „Kako do vrtića za sve?“ rađena je u svrhu realizacije univerzalnog pristupa vrtiću za svako dijete u Republici Hrvatskoj, po jednakim uvjetima. Faktori uključeni u ovo istraživanje su – visina primanja roditelja i priuštivost, te sama dostupnost vrtićke ustanove u mjestu prebivališta.
U istraživanju iz 2016. godine (Stubbs 2017:46) trećina učesnika izjavljuje da je razlog neupisivanja djeteta u vrtić prvenstveno financijski, dok je svaki deseti kao razlog naveo nedostupnost vrtića. Studija se nadalje bavi problemima ranjivih skupina djece: romska djeca, djeca s posebnim potrebama, djeca roditelja korisnika socijalne naknade. Studija procjenjuje da bi za troškove ulaganja u dodatne kapacitete, izgradnju i obnovu vrtića, bilo potrebno 4878 milijuna kuna (u periodu do 2030. godine). Ti bi kapaciteti bili dovoljni da svako dijete u dobi od 3-6 godina ima priliku pohađati vrtićki program.
Na problem nemogućnosti upisa u vrtić djece nezaposlen-og/ih roditelja, upozorila je pravobraniteljica za djecu Helena P. Dragičević, kada je taj problem nazvala povredom prava djece. Pozivajući se na Konvenciju o zaštiti prava djece, navela je da su jedinice lokalne samouprave, Sabor i Ministarstvo, dužni i odgovorni omogućiti smještaj u vrtićima svakom djetetu.
Rani odgoj u Republici Hrvatskoj obuhvaća odgoj, obrazovanje i skrb o djeci predškolske dobi, za djecu od šest mjeseci do polaska u školu. Dakle, ne radi se o „čuvanju“ djece, već o njihovom pravu na učenje i na socijalizaciju.
Sukladno odlukama Konvencije o pravima djeteta, Vlada Republike Hrvatske, 30. rujna 1993. godine donijela je odluku (Narodne novine – Međunarodni ugovori, br. 12/1993):
Članak 16. st. 2. U svrhu jamstva i promicanja prava utvrđenih u ovoj Konvenciji, države stranke će pružiti odgovarajuću pomoć roditeljima i zakonskim skrbnicima u ispunjavanju njihovih odgovornosti prema djetetu, i osigurati razvitak ustanova, olakšica i službi za skrb o djeci.
Jedan od prioriteta za upis u vrtić je zaposlenički status roditelja. Od najranije dobi djeca su suočena sa socijalnom nejednakošću i etiketirana te diskriminirana. Tako ih se doživljava kao „onog ili onu u obući iz Lidla“, „ono dijete antivaksera“, „onog u iznošenoj naslijeđenoj odjeći“…, a treba ih zvati – djecom. O diskriminaciji na temelju zdravstvenog stanja (necijepljena djeca), prilikom upisa u vrtić ni pravobraniteljica niti UNICEF se ne izjašnjavaju.
Ova studija nije uključila skupinu djece nezaposlenih roditelja, djece samohranog roditelja (ili jednoroditeljske obitelji), niti djece čija majka pred istekom rodiljnog dopusta traži posao. I ta djeca neće biti upisana u redovite programe javnih vrtića i jaslica, niti će ih JLS sufinancirati. S navedenim problemima sam se godinama suočavala i o njima govorila na sjednicama Odbora za socijalnu politiku županijske skupštine. Jedinice lokalne samouprave u suradnji s Ministarstvom znanosti i obrazovanja, moraju omogućiti besplatan boravak djece u jaslicama i vrtićima za djecu nezaposlenih roditelja, a isto tako i omogućiti da majke, zadnjih 6 mjeseci rodiljne naknade, mogu besplatno koristiti usluge jaslica i vrtića, do realiziranog zaposlenja.
Zakon o suzbijanju diskriminacije u članku 1. kaže: “(1) Ovim se Zakonom osigurava zaštita i promicanje jednakosti kao najviše vrednote ustavnog poretka Republike Hrvatske, stvaraju se pretpostavke za ostvarivanje jednakih mogućnosti i uređuje zaštita od diskriminacije na osnovi rase ili etničke pripadnosti ili boje kože, spola, jezika, vjere, političkog ili drugog uvjerenja, nacionalnog ili socijalnog podrijetla, imovnog stanja, članstva u sindikatu, obrazovanja, društvenog položaja, bračnog ili obiteljskog statusa, dobi, zdravstvenog stanja…” Sukladno tome, diskriminacijom bi se smatralo svako stavljanje djeteta u nepovoljniji položaj u odnosu na drugo dijete. Dostupno obrazovanje, pa i ono predškolsko, omogućuje djeci pravilan razvoj kroz igru, druženje i učenje, pa mora biti omogućeno svakom djetetu, inače se stječe dojam da su vrtići u službi čuvanja djece zaposlenih roditelja. Osim što dosadašnja praksa ne primanja djece nezaposlenog/nezaposlenih roditelja u vrtićke ustanove šteti direktno djetetu ne dozvoljavajući mu jednake šanse za učenjem i razvijanjem vještina koje će mu pomoći da se lakše uključi u školske aktivnosti, ona onemogućava roditelju da radi i privređuje, što direktno utječe na atmosferu i dinamiku odnosa u obitelji.
Izvori:
https://www.unicef.org/croatia/konvencija-o-pravima-djeteta
https://www.unicef-irc.org/child-well-being-report-card-16
https://www.unicef.org/croatia/izvjesca/kako-do-vrtica-za-sve
