MJENICE BEZ POKRIĆA – DOKAZ ORTAČKE EKONOMIJE
Saborski zastupnici Lovrinović i Škibola podnjeli su kaznenu prijavu protiv HANFA-a i odgovornih osoba zbog nedjelovanja i zlouporabe ovlasti. HANFA je mirno gledala kako Agrokor emitira mjenice dobavljačima koji im uopće kao prorotučinidbu nisu isporučili niti robe niti usluge. Iznos takvih mjenica bez pokrića u jednom periodu dostigao je čak 8 milijardi kuna. Dobavljači su takve mjenice prodavali faktoring društvima, a nakon toga novac kanalizirali u Agrokor. Time je stvoren paralelni sustav financiranja koji je ugrožavao čitav financijski sustav i gospodarstvo. Sva ključna faktoring društva osnovale su strane banke u Hrvatskoj.
DORH je svih tih godina znao da je sve to protuzakonito i mirno gledao, a morao je djelovati. Hoće li ova kaznena prijava doći na red i kada? Smatraju li to u DORH-u uopće važnim? Hoće li odbaciti ovu prijavu i zaštititi truli sistem koji nas uništava? Hoće li u DORH sada doći netko tko će štititi javni interes i ne biti član nekog tajnog društva?
Sve možemo i moramo riješiti na narednim izborima. Sve je u rukama građana.i samo velikom podrškom građana možemo resetirati institucije i čitavu državu.
U nastavku donosimo skraćenu verziju kaznene prijave:
K A Z N E N A P R I J A V A
protiv
-Hrvatske agencije za nadzor financijskih agencija (HANFA-e) kao pravne osobe, te odgovornih osoba:
Petar-Pierre Matek, predsjednika Upravnog vijeća
Branka Bjedov Kostelac, članice Upravnog vijeća
Silvana Božić, članice Upravnog vijeća
Mario Radaković, člana Upravnog vijeća
Gordana Letica, članice Upravnog vijeća
Zbog počinjenja kaznenih djela:
2.Nesavjesnog rada u službi opisano i kažnjivo prema članku 339 KZ
1.Zloupotrebe položaja i ovlasti opisanog i kažnjivog prema članku 337. st. 4 KZ
3.Zlouporaba obavljanja dužnosti državne vlasti kažnjivog prema članku 338. Kaznenog zakona
Obrazloženje
1. Zakonski okvir
Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (u daljnjem tekstu: Hanfa) je samostalna pravna osoba financirana iz državnog proračuna, s javnim ovlastima, odgovorna Hrvatskom saboru. Kao subjekti nadzora određene su sve pravne i fizičke osobe koje se bave pružanjem financijskih usluga, savjetovanjem na financijskom tržištu, prodajom, posredovanjem ili upravljanjem imovinom korisnika financijskih usluga (Članak 2. točka 2. Zakona o Hanfi).
Hanfom upravlja Upravno vijeće koje se sastoji od 5 članova, od kojih je jedan predsjednik. Istu zastupa i njome rukovodi glavni tajnik kojeg imenuju članovi upravnog vijeća (članak 4. istog Zakona). Sve odluke donosi Upravno vijeće (članak 8. istog Zakona).
Člankom 13. navedenog Zakona određeni su temeljni ciljevi rada Hanfe i to: -promicanje i očuvanje stabilnosti financijskog sustava i nadzor zakonitosti poslovanja subjekata nadzora. Hanfa je također zadužena i za nadziranje faktoring društava, te prodaju i posredovanje vrijednosnih papira sukladno članku 15. st. 2. Zakona o Hrvatskoj agenciji za nadzor financijskih agencija (u daljnjem tekstu: Zakona).
2. Činjenični opis kaznenog djela
Članovi upravnog vijeća, zajedno sa predsjednikom Upravnog vijeća Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga propustili su nadzirati faktoring društva, te prodaju i posredovanje u prodaji vrijednosnih papira sukladno zakonu o Hanfi u periodu od 2010. do 2017. godine, u kojem periodu je došlo do značajnog rasta emisije mjenica i zaduživanja temeljem eskonta mjenica, od kojeg ukupnog iznosa mjeničnih transakcija, 80% tzv. financijskih mjenica je izdalo društvo Agrokor d.d. čiji vlasnik je bio Ivica Todorić.
Do navedenog značajnog rasta emisije mjenica je došlo iz razloga jer je 2012. godine Hrvatska narodna banka ograničila kreditnu aktivnost bankama, a nekim društvima i zabranila pristup kreditiranju od strane banaka, poput Agrokora, zbog nelikvidnosti poslovanja i opasnosti daljnjeg zaduženja zbog mogućeg negativnog utjecanja na stabilnost gospodarstva. Guverner Željko Rohatinski u svom mandatu nije dovodio u pitanje niti posebno obraćao pozornost na likvidnost društva Agrokor d.d., a nakon svog mandata u HNB-u, isti se zaposlio upravo u društvu Agrokor d.d. Nadalje, obzirom da Agrokor d.d. više nije mogao podizati kredite u bankama zbog restrikcija HNB-a, stvoren je novi sustav paralelnog financiranja kreiran upravo tih godina, a radi financiranja spomenutog društva, stvaranja prividne likvidnosti i daljnjeg povećanja duga prema dobavljačima. Naime, Agrokor d.d. bi izdao mjenicu dobavljaču kao jamstvo za plaćanje duga odnosno robe ili usluge iako sam dobavljač nije nikakvu robu ili uslugu tim poslom isporučio. Takvu mjenicu dobavljači bio prodali dogovorenom faktoring društvu, te bi za navedenu mjenicu dobili novčani iznos umanjen za diskontnu stopu zbog čekanja na dospijeće mjenice. Zatim bi dobavljači navedeni novac proslijedili društvu Agrokor d.d. Navedene mjenice su bile regresne, što je značilo da bi se faktoring društva mogla naplatiti ili od izdavatelja, društva Agrokor d.d. ili od dobavljača. Obzirom na navedeno poslovanje i novi oblik prikrivenog kreditiranja, same banke su osnivale faktoring društva, kao npr Erste i Raiffeisen faktoring, te faktoring društvo Invictus ulaganja koje su osnovali članovi uprave RBA faktoringa. U to vrijeme dobit faktoring društva povečavala bi se za 4-5 puta, odnosno oko 50 milijuna kuna. Od svih ukupnih transakcija mjenicama, u to vrijeme 80 % financijskih mjenica bile su upravo navedene regresne mjenice bez pokrića društva Agrokor d.d., a čije je ukupno zaduženje bilo oko 8 milijardi kuna.
Zbog navedenog nezakonitog postupanja, protiv dobavljača je već podignuta optužnica Županijskog državnog odvjetništva u Zagrebu i to 13 optužnica protiv 29 okrivljenika odgovornih osoba društva dobavljača. Optužnicama se okrivljenike tereti da su od 4. siječnja 2010. do 28. ožujka 2017. u Zagrebu, kao odgovorne osobe ispred svojih društava potpisivali mjenice izdavatelja raznih društava iz jednog koncerna u kojima je neistinito navedeno da su izdane za vrijednost primljenu u robi, iako su znali da to ne odgovara istini. Naime, okrivljenicima je bilo poznato da navedene mjenice nisu izdane za primljenu robu već da su izdane temeljem ugovora o financijskom zajmu koje su upravo oni, kao odgovorne osobe, ispred svojih društava, prethodno sklopili, a u kojima su njihova društva zajmoprimatelji, a društva iz koncerna zajmodavatelji.
Okrivljenike se tereti da su, kao odgovorne osobe ispred svojih društava, s ovlaštenim osobama određenih financijskih institucija sklapali ugovore o faktoringu kojima se navedene mjenice otkupljuju a u kojima je neistinito navedeno da njihova društva imaju prema društvima iz koncerna novčanu tražbinu s naslova primljene robe/usluga, te da su njihova društva izdala račune za primljenu robu, iako su znali da to ne odgovara istini, a temeljem tih ugovora su takve mjenice s neistinitim sadržajem i otkupljene od strane faktoring društava. Okrivljenici su, tereti ih se, na opisane načine, ispred svojih društava, potpisali ukupno 3070 mjenica koje sadrže takve neistinite navode i predali ih na otkup faktoring društvima.
Osumnjičeni su kao odgovorne osobe Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga bili dužni nadzirati trgovinu ovakvim mjenicama dobavljača, njihovih trgovačkih društava, te prodaju navedenih mjenica faktoring društvima. Iz navedenih optužnica vidljiva je količina potpisanih i otkupljenih mjenica, te je vidljivo da postoji osnovana sumnja da su navedene mjenice bile temeljene na lažnim dugovanjima, trasirane bez računa ili potvrde o preuzimanju roba ili usluga, zbog čega je omogućen sustav nezakonitog financiranja, te ugrožavanju cijelog financijskog i gospodarskog sustava, a što su sve bili dužni nadzirati i spriječiti ovdje osumnjičeni. Sukladno članku 15. st. 2. Zakona o Hanfi koji je bio na snazi do 2012 godine, osumnjičeni su bili dužni i obvezni nadzirati trgovanje vrijednosnim papirima, a što su isti propustili učiniti. Također su trebali nadzirati kakve mjenice otkupljuju faktoring društva, te izvršiti nadzor nad istima obzirom na povećanu količinu trgovanja navedenim mjenicama. I nakon 2012. godine, isti su bili dužni održavati financijsku stabilnost te nadzirati financijski sustav, a sve s ciljem kako ne bi dolazilo do ovakvih nezakonitih malverzacija koje dugoročno mogu ugroziti javni poredak RH.
3. Opis kriminalne radnje osumnjičenika
Dobavljači su već unaprijed imali potpisan financijski ugovor o zajmu s Agrokor d.d. u kojem je navedeno u koje faktoring društvo će navedenu mjenicu prodati, te je bilo jasno da nikakvu robu ili uslugu nisu izdali, a za koju je Agrokor d.d. izdavao tzv. financijske mjenice. Što znači, u navedenom postupku su već provedene istražne radnje te je utvrđena osnovana sumnja da su dobavljači svjesno sudjelovali u sklapanju fiktivnih ugovora i primitka eskont mjenica bez pokrića a radi kreditiranja društva Agrokor d.d. putem faktoring društva. Društvu Agrokor d.d. je zbog loše likvidnosti i onemogućeno kreditiranje te je na ovaj način društvo Agrokor d.d., u suradnji sa dobavljačima i faktoring društvima stvaralo prividnu likvidnost prema javnosti, iako su se u konačnici svake godine zaduživalo sve više, čime je svjesno ugrožavalo cijelo gospodarstvo Republike Hrvatske. Društvo Agrokor d.d. poslovalo je sa preko dvijestotinjak dobavljača, te je imalo zaposleno više desetaka tisuća ljudi. U navedenom periodu očite nelikvidnosti, društvo je izdalo mjenica u vrijednosti od 8 milijardi kuna, a koji dug je u trenutku propasti društva iznosio 3,7 milijardi kuna prema dobavljačima i faktoring društvima zbog mjenica bez pokrića. Navedeno nezakonito poslovanje društva Agrokor d.d., dobavljača i faktoring društava dovelo je hrvatsko gospodarstvo pred kolaps obzirom da je društvo Agrokor d.d. sudjelovalo u gotovo cijelom gospodarstvu kao okosnica poslovanja, te bi neisplatama duga dobavljačima prouzročila propast oko 200 hrvatskih trgovačkih društava, te proizvela oko sto tisuća nezaposlenih.
Naime, Upravno vijeće sukladno svojim ovlastima i nadležnosti iz Zakona o Hanfi (a što se vidi u svim Godišnjim izvješćima poslanim prema Vladi RH i Hrvatskom saboru) znalo je da u poslovanju faktoring društava dominira posao eskonta mjenica, a ne pravi domaći faktoring kao otkup nedospjelih potraživanja. Uz to u Hanfi po službenoj dužnosti moraju znati postoji li kod predmeta faktoringa za potrebe prijenosa, račun ili druga isprava prema kojoj isporučitelj dobara ili pružatelj usluga, odnosno osoba kojoj on naloži, obračunava isporučena dobra i obavljene usluge (bez obzira na to kako se ta isprava naziva u poslovnom prometu, bilo u obliku pisanog dokumenta ili elektroničkog zapisa sukladno odgovarajućim propisima)
Znači, mjenica nije, niti može biti isprava za dokazivanje predmeta faktoringa, pa je kod eskonta mjenica u slučaju Agrokor, Hanfa kao nadležna institucija morala utvrditi jesu li mjenice u eskontu zasnovane na stvarnom predmetu faktoringa koji se dokazuje računom, drugim pisanim dokumentom ili elektroničkim zapisom. Pri tome je nebitno radi li se o izravnom eskontu mjenica od strane Agrokora i povezanih društava ili se radi o trasiranim (vučenim) mjenicama na Agrokor i povezana društva.
Štoviše, dionička društva iz koncerna koja su uvrštena na Zagrebačku burzu, Hanfa nikada nije neposredno nadzirala kao izdavatelje dionica niti je Hanfa provjeravala korporativno upravljanje sukladno Zakonu o tržištu kapitala, a o čemu bi sastavljala zapisnike ili donosila rješenja. Iako je to mogla i morala.
S obzirom:
-da su članovi Upravnog vijeća propustili nadzirati faktoring društva proteklih godina (navodno čekajući da zakon iz 2014. stupi na snagu, iako su za to ovlašteni po samom Zakonu o Hanfi) pa tako nisu ispunjavali temeljne zakonske ciljeve Hanfe: a) promicanje i očuvanje stabilnosti financijskog sustava i b) nadzor zakonitosti poslovanja subjekata nadzora.
-da Hanfa nije nadzirala otkupljuju li faktoring društva jedino i isključivo nedospjele novčane tražbine (i s tim povezane mjenice), već se štoviše oglušila i zanemarila kreiranje financijskih tražbina eskontom mjenice bez isporuke robe i usluge, što je između ostalog imalo utjecaj na financijski rezultat poslovanja uvrštenih društava iz koncerna Agrokor na Zagrebačku burzu i čime su investitori dovedeni u zabludu
-da je Hanfa svojim nedjelovanjem opasno ugrozila financijsku stabilnost koja je definirana Zakonom o vijeću za financijsku stabilnost ( čl. 2 st 1. )kao: „financijska stabilnost je stanje koje se očituje u nesmetanom i učinkovitom funkcioniranju ukupnoga financijskog sustava u procesima alokacije financijskih resursa, procjene i upravljanja rizicima te izvršavanja plaćanja, kao i u otpornosti financijskog sustava na iznenadne šokove“
-da je Hanfa svojim nedjelovanjem prouzročila sistemski rizik, koji je definiran Zakonom o vijeću za financijsku stabilnost (čl. 2 st. 3) kao: „sistemski rizik znači rizik poremećaja u financijskom sustavu koji bi mogao imati ozbiljne negativne posljedice za financijski sustav i realno gospodarstvo“čime se pokazalo da su okrivljenici I-V propustili obavljati svoju dužnost, pa na taj način nisu sprječavali nastanak sistemskog rizika čime su ugrozili financijsku stabilnost RH koja je morala donijeti Zakon o postupku izvanredne uprave u trgovačkim društvima od sistemskog značaja za Republiku Hrvatsku (NN 37/2017), i čime su počinili kazneno djelo protiv službene dužnosti -zlouporaba položaja i ovlasti (čl. 291. NN144/12)
Slijedom svega navedenog, a na temelju dokazane osnovane sumnje, predlaže se podignuti optužnicu, pokrenuti kazneni progon, te osumnjičene proglasiti krivima za počinjenje kaznenih djela koja im se stavljaju na teret, te odgovornim osobama izreći maksimalnu propisanu kaznenopravnu sankciju u trajanju od 10 godina zatvora zbog činjenice nastanka znatne materijalne štete uzrokovane počinjenjem produljenih i ponavljanih kaznenih djela u stjecaju kroz duži period, te protiv odgovornih osoba ujedno izreći sigurnosnu mjeru zabrane obavljanja financijske djelatnosti.
U Zagrebu, dana 17. veljače 2020. godine
Podnositelji kaznene prijave:
1. Ivan Lovrinović
2. Marin Škibola
