Hitno pokrenuti novi investicijski ciklus, ukidanje oporezivanje mirovina, preuzimanje deviznih rezervi HNB-a i stavljanje u funkciju poslovanja strateških projekata, preispitivanje namjera ECB-a oko uvođenja digitalne valute koje se planira, napuštanje drugog mirovinskog – neke su od poruka koje su poslane s programske konferencije Rekonstitucija hrvatske države i gospodarstva u organizaciji stranke Promijenimo Hrvatsku održane u subotu 1. travnja 2023. u Zagrebu.
– Hrvatska je do te mjere uništena da ne znamo kako je ostao kamen na kamenu, istaknuto je, a potom su uslijedili prijedlozi rješenja za uništeno hrvatsko gospodarstvo, zdravstvo, poljoprivredu, pravosuđe, vanjsku politiku i druga područja.
Hrvatskoj je nužna potpuna transformacija svih javnih politika prema politikama koje će zemlju izvući iz dugogodišnjeg ekonomskog i društvenog propadanja. Proteklih godina Hrvatsku su vladajuće strukture pozicionirale na začelju zemalja EU prema svim parametrima. Nikakve parcijalne i kozmetičke promjene ne mogu nas izvući iz duboke društvene i ekonomske krize, već samo konkretna i znanstveno-stručna rješenja koja donosi budućnost su za najvažnije probleme prezentirali ugledni i mahom neovisni znanstvenici i stručnjaci: akademik Krešimir Pavelić, prof. dr. sc. Vladimir Čavrak, prof. dr. sc. Jadranka Polović, prof. dr. sc. Sanja Vujačić, prof. dr. sc. Stipe Kutleša, odvjetnik Mate Knezović, dr. sc. Srećko Sladoljev, mr. sc. Zdravko Lešić, Mario Juretić i prof. dr. sc. Ivan Lovrinović.
– Hrvatska treba postići novi konsenzus oko partnerske suradnje nacionalne i lokalne vlasti, poduzeća i civilnog društva, odnosno građana. Jer neoliberalna paradigma stvara privatni profit na sve veći trošak društva. Što znači da je najučinkovitiji ishod tržišta najveći trošak društva. Stoga je nužna suradnja u kojoj država ima ulogu koja moderira i olakšava, a ne samo redistribuira i regulira. Primjer su kompanije poput Tesle, Interneta, GPS-a i sličnih inovacija u svijetu – kazao je prof. dr. sc. Vladimir Čavrak.
Stručnjak za monetarnu ekonomiju i financije prof. dr. sc. Ivan Lovrinović je istaknuo da je u Hrvatska u robnoj razmjeni sa svijetom u 2021. godini ostvarila deficit od 11 milijardi eura, a u 2022. od 18 milijardi – što predstavlja povijesni maksimum. To vodi još bržem rastu vanjskog duga. Uvođenjem eura već drugi dan je došlo do eksplozije inflacije iako su nam vlasti govorile da će nas euro zaštititi od nje. Nadalje, uvođenjem eura, devizne rezerve su postale domaći novac i jedino narod može i mora odlučiti kako želimo uložiti 23 milijarde eura koji predstavlja ogromni investicijski kapital. I za kraj, Lovrinović je upozorio na izazove digitalne valute koju uskoro želi uvesti Europska središnja banka i time potisnuti gotov novac kao važan segment slobode pojedinca i anonimnosti u potrošnji. Digitalna valuta s jedne strane olakšava platni promet ali s druge strane nosi opasnost totalne kontrole pojedinca što bi vodilo u distopijsko društvo u kojem se kontrolom nad digitalnom valutom pojedinac može kontrolirati, ucjenjivati i kažnjavati.
Akademik Krešimir Pavelić smatra da Hrvatska treba što prije izići iz Svjetske zdravstvene organizacije, čije smo pravo lice vidjeli za vrijeme Covid 19 krize, a koja planira uvesti biosigurnosni zdravstveni sustav nadzora i zaštite koji vodi u totalitarnu kontrolu bez da se građane išta pita. Naglasio je da je nužno jačanje primarne zdravstvene zaštite jer ona može riješiti 70 posto zdravstvenih problema. U Hrvatskoj se primarna zaštita preselila u bolnice i onemogućava liječenje težih bolesti. Bolnice su potkapacitirane, fakulteti ne prate u potrebnoj mjeri suvremene medicinske tokove. Svi pokušaji reforme, a bilo ih je 17 su pogoršali stanje u zdravstvu. Nužno je dati prostor individualiziranoj medicini, spram farmakološkog pristupa.
Akadamik Pavelić se osvrnuo u svom izlaganju na niz patenata i vakcina unazad nekoliko godina koji govore o razvoju biološkog oružja, a prije pojave pandemije. Istaknuo je da su posljedice eksperimentalnog cjepiva češće i brojnije. Jedno od ponuđenih rješenja za povećanje učinkovitosti našeg zdravstvenog sustava je formiranje tzv. Disease related centers i stimuliranje personaliziranog pristupa prema rezultatima liječenja, a ne prema broju usluga. Također, poboljšati obiteljsku medicinu na način da se liječnici obiteljske medicine rasterete administrativnih poslova, ali i da se od njih traži kontinuirana i obvezna edukacija te bolja povezanost s bolničkim sustavom.
O problemima pravosuđa govorio je odvjetnik Mato Knezović koji je govorio o rak ranama hrvatskog pravosuđa poput pravosudnih petlji u hrvatskom pravnom procesu koji znaju trajati i po 20 godina, Ustavni sud često odlučuje politički, izbornom zakonu, izbornim jedinicama i disproporcijama u snazi glasa manjina i ostalih građana. Posebno je naglasio postojanje klanova u pravosuđu i veliki politički utjecaj.
Dr. sc. Sanja Vujačić i doc. dr. sc. Jadranka Polović, eksperti za geopolitiku i međunarodne odnose, istaknule su izazove s kojima se Hrvatska suočava u međunarodnim odnosima. – Stvari lako mogu izmaći kontroli, jer imamo rusko-ukrajinski rat koji je još uvijek lokaliziran, a nuklearna prijetnja je itekako stvarna – poručila je dr. sc. Polović. Pandemija je pripremila svijet za zaključavanje i podjele, rizici su se umnožili, svjetska sigurnost je ugrožena. Rat u Ukrajini okončao je viziju zajedničkog euroazijskog prostora. Diplomatski putevi i mirovni planovi se ignoriraju i prevladava teza „rata do pobjede nad Rusijom“ što dovodi do sve većih financijskih izazova. Države članice Inicijative tri mora su zadužene za ratovanje, a Stara Europa za financiranje rata koje su sklone jačoj ulozi SAD-a i NATO-a. Hrvatskoj je u interesu gospodarski prosperitetna i sigurnosno stabilna regija što zahtijeva veći diplomatski angažman i pristup koji uključuje međusobno razumijevanje i suradnju, temeljni politički konsenzus.
Ugledni doktor znanosti na području fizike i filozofije Stipe Kutleša istaknuo je da smo danas suočeni s krizom „zapadnih vrijednosti“ koja ubrzana napretkom znanosti i tehnologije. One nose izazov prebacivanja ljudskih zanimanja na stroj, on bi nam trebao donijeti lakši život, ali optimizmu nema mjesta jer danas imamo ratove, sukobe. Tehnika nas ne oslobađa već također omogućava gubitak slobode, ona mijenja religiju, pokušava vladati ljudima i prirodom poput čipiranja. Zapadnjački svjetonazor ima tragičnu crtu jer želi ovladati prirodom i tehnikom postaje protuprirodno biće koje nosi opasnost samouništenja.
Čovjek je zdrav koliko je zdravo ono što jede
Financijski stručnjak Zdravko Lešić i dipl. ing. agronomije Mario Juretić govorili su o financijskom i kreditnom potencijalu kreditnih unija u poljoprivredi i malom i srednjem poduzetništvu te prilikama koje se nude u ekološkoj i prirodnoj proizvodnji hrane. Kreditne unije usmjeravaju sredstva gdje je najpotrebnije, one mogu biti tzv. „Komunalne banke“ u ruralnom području i pratiti poljoprivredne poduzetničke cikluse. Potrebno ih je povezati s drugim izvorima akumulacije kao što je HBOR, HAMAG, EU sredstva i dr. Podatak o dodanoj vrijednosti u poljoprivredi od 44 posto značajno govori o važnosti financiranja i ulaganja u taj sektor. O zdravoj hrani, zdravom tlu koji je Europa zagadila umjetnim gnojivima i proizvodnji nutrijentima bogatoj hrani govorio je poljoprivrednik Mario Juretić koji se vodi motom da je potrebno u najvećoj mogućoj mjeri izbaciti štetne pesticide iz uzgoja hrane, jer ih u konačnici pojedemo i dospiju u ljudski organizam koji od njih posljedično obolijeva. – Sjetimo se kravljeg ludila u Velikoj Britaniji 1985. godine, uzrok ludila bila je ishrana krava mesno koštanim brašnom porijeklom od klaoničkih otpada uslijed poskupljenja soje na svjetskom tržištu kao proteinskom komponentom u ishrani goveda. Rezultat je svima nama poznat, eutanazija tisuće zaraženih krava – istaknuo je. Porazni su podaci da jedan uvoznik godišnje uveze jednu tonu sjemena mrkve i tonu sjemena peršina. Kada tih 1000 kg podijelimo na vrećice od pet grama dobijemo 200.000 vrećica, pomnožimo to s minimalno jednim eurom to je 200 tisuća eura . Tu računicu je nužno iskoristiti za poticanje razvoja sjemenske proizvodnje povrća. Očuvanje sjemena i starih sorti voća, povrća, žitarica i ostalih izvornih sorti je garancija nutritivne kvalitete, okusa, boja i mirisa.
Na kraju programske konvencije, okupljenima se obratio i dr. sc. Srećko Sladoljev i podsjetio da je prije dvije godine na okruglom stolu u organizaciji stranke Promijenimo Hrvatsku pozvao građane da izaberu između medicine utemeljene na znanju ili na ideologiji i profitu. Medijski prostor preplavili su tzv. fact-checkeri ili „kontrolori istine“ plaćeni iz drugih izvora bez formalnog obrazovanja, koji su cenzurirali i proglašavali netočnim izjave znanstvenika pa čak i nobelovaca. Pokazao je grafički primjer smrtnosti u Australiji koja je imala najžešće mjere i gdje je u 2022. godini (tzv. godini cjepiva) imala najveći porast smrtnosti, dok je 2020. i 2021. godinama Covida 19 ona bila značajno manja. Sladoljev je priznao da mu nije drago što je prije dvije godine bio u pravu kada je javno govorio o negativnim posljedicama koje je donio program masovnog cijepljenja eksperimentalnim cjepivom, a što je vrijeme, nažalost, pokazalo.
