Sigurnost opskrbe električnom energijom u Hrvatskoj je ugrožena

10.05.2019.Vijesti

O sigurnosti opskrbe električnom energijom govorili su na konferenciji za medije u Hrvatskom saboru dr. sc. Milan Puharić, stručnjak za energetiku i član odbora za energetiku stranke Promijenimo Hrvatsku i prof. dr. sc. Ivan Lovrinović

Temeljem Zakona o energiji za sigurnu i pouzdanu opskrbu energijom nadležno je Ministarstvo zaštite okoliša i energetike.

Vlada Republike Hrvatske dužna je, jednom godišnje, do 30. lipnja tekuće godine za prethodnu godinu, predstaviti javnosti izvješće o stanju sigurnosti opskrbe energijom i očekivanim potrebama za energijom koje sadrži između ostalog: a) pogonsku sigurnost mreže, i b) očekivano stanje sigurnosti opskrbe za idućih pet do petnaest godina od datuma izvješća.

Nažalost, ni ova, a niti prethodne vlade nikada nisu javnosti podnijeli tako važan izvještaj.

Hrvatska je najveći uvoznik električne energije u EU. Neto uvoz za 2017. godinu iznosio je izuzetno visokih 41 posto, a to je u relativnim odnosima najviši uvoz u Europskoj uniji. Stoga je problem sigurnosti opskrbe izuzetno važan te javnost zanima kakva je budućnost hrvatskog elektroenergetskog sustava, pogotovo obzirom na preveliki udio uvoza.

Hrvatska elektroprivreda (HEP) je najveći opskrbljivač električnom energijom i trenutačno pokriva 90 posto tržišta, pa je zbog visokog udjela pod posebnom nadzorom administracije Europske unije. Shodno tome HEP bi trebao posebno skrbiti o sigurnosti opskrbe svojih kupaca te biti vodeći investitor u proizvodne objekte. HEP od uspostave države nije nikada izgradio u cijelosti barem jednu hidroelektranu, vjetroelektranu niti pogon na solarnu energiju.

Osim trenutnih naznaka o minimalnim ulaganjima u obnovljive izvore energije, okvirno 750 milijuna kuna u sunčane elektrane, ne naziru se objekti koji će znatno poboljšati sadašnju elektroenergetsku bilancu. Svojevrsni paradoks je da se obnovljivi izvori energije nastoje preuzimati (kupiti) od privatnih investitora, uz činjenicu da u HEP-u radi više od 10 tisuća ljudi. Postavlja se pitanje kako je moguće da su privatni poduzetnici učinkovitiji i uspješniji od tvrtke kojoj je specijalnost planiranje, izgradnja i pogon takvih postrojenja, dakle Hrvatske elektroprivrede!?

Nužno je napomenuti da obnovljivi izvori energije imaju nizak broj sati rada pri nazivnoj snazi (sunčane elektrane u HR 1200-1300 sati, vjetroelektrane 2400 sati), što će pridonijeti neznatnom povećanju ukupne energije proizvedene unutar teritorija Republike Hrvatske. Smanjenje uvoza električne energije biti će simbolično.

S druge strane rizik vezan na pouzdanost uvoza električne energije ovisi o dva faktora: a) prekogranični kapaciteti prijenosnih vodova između Hrvatske i susjednih zemalja i b) situacija u pogledu dostatnosti proizvodnih kapaciteta zemalja u okruženju (bližem i daljem).

Dok je prvi čimbenik za sada povoljan (s mogućnošću smanjivanja), situacija u regiji je teško predvidiva te je u bliskoj prošlosti došlo do nepredviđenih okolnosti da za sušnih razdoblja npr. Bugarska smanji prijenosne kapacitete i dovede do rizika nestašice električne energije u Hrvatskoj.

Ivan Lovrinović je naglasio da će situaciju dodatno pogoršati ispadanje iz sustava HE Dubrovnik koja već četiri mjeseca ne proizvodi struju, a to bi se, nažalost, moglo protegnuti do kraja godine čime bi se ukupni prihod HEP-a smanjio za oko 700 milijuna kuna, a i ugrozila opskrba ako bude suše.

Zaključio je da se sigurnost elektroenergetskog sustava ne može zasnivati na uvozu energije, naime, takav koncept iziskuje vrlo detaljne analize, koje prema mojim saznanjima nisu izvršene. Oslanjanje isključivo na obnovljive izvore energije vodi ka riziku po pouzdanost sustava. Takva su saznanja dostupna npr. iz Njemačke, bez sumnje europskog lidera u uvođenju obnovljivih izvora. Zalažemo se za izgradnju nekoliko hidroelektrana u srednjem roku i tako smanjimo ovisnost o uvozu.

Stranka Promijenimo Hrvatsku smatra energetsku sigurnost najvažnijim dijelom ukupne nacionalne sigurnosti.