Hrvatski su građani zbog nemara države, a možda i zbog namjerne opstrukcije, u opasnoj situaciji (zbog vremenske stiske), da ne realiziraju svoju staru deviznu štednju od srbijanskih banaka.
Naime, Srbija je krajem 2017. g. konačno donijela odluku o isplati stare devizne štednje građanima iz drugih republike bivše SFRJ koji su u srbijanskim bankama ili u njihovim podružnicama u tim republikama imali devizne depozite.
Nevjerojatno je da su sve bivše republike osim Hrvatske odredile instituciju nadležnu da izdaje potvrde o tome da građanin nije realizirao svoje devizno potraživanje prema srbijanskim bankama. Uz to su jasno utvrdile proceduru ispunjavanja papirologije i time pomogle svojim građanima kompletiranje potrebne dokumentacije koja se potom šalje u Beograd.
Javljaju nam se građani diljem Hrvatske s molbom za pomoć jer se institucije u Hrvatskoj doslovno loptaju njima i prebacuju odgovornost jedna na drugu.
Problem je u tome da je zadnji trenutak za podnošenje dokumentacije 23. veljače 2019. godine. No, građani su prepušteni sami sebi u ostvarivanju svojih prava bez pomoći države. Pojedini građani čak misle da ta opstrukcija države ima za cilj namjeru da se uopće ne naplate devizna potraživanja hrvatskih građana od Srbije, što bi predstavljalo subverziju. Tek je prije nekoliko dana Ministarstvo financija na intervenciju novinara objavilo šturu informaciju o ovom pitanju i to samo na svojoj stranici.
Da podsjetimo na razvoj događaja: presudom Europskog suda za ljudska prava u Strasbourgu naloženo je svim bankama s područja bivše SFRJ da moraju isplatiti staru deviznu štednju svim štedišama bez obzira iz koje su bivše republike SFRJ. Slovenija je skoro u cijelosti tu obvezu ispunila.
Srbija ju je dugo izbjegavala, ali je u prosincu 2016. izglasala Zakon na temelju kojeg je u 2017. g. uputila poziv svim štedišama koji su imali štednju u bankama sa sjedištem u Srbiji da prijave potraživanja po osnovi devizne štednje. Očito je riječ o tome da je Srbija zbog želje za ulazak u EU morala riješiti i to pitanje.
Njihovo Ministarstvo finansija (Uprava za javni dug) je tim pozivom obvezala štediše da prilože opsežnu dokumentaciju. Hrvatske štediše su uz velike napore uspjele prikupiti svu traženu dokumentaciju, osim dvije potvrde koje su propisane i glase: „Originale potvrda nadležnih organa i institucija svih bivših republika SFRJ u kojima je devizni štediša imao prebivalište, o tome da devizni štediša nije ostvario svoje pravo po osnovi devizne štednje, niti da mu je to pravo priznato od strane bivših republika SFRJ – ako je mijenjao prebivalište u više republika.“
Dakle, ključne su dvije potvrde: a) o tome da građanin nije realizirao svoju staru deviznu štednju i b) o prebivalištu ako ga je mijenjao, što je rašireno kod Hrvata iz BiH koji su tijekom ili nakon rata boravili u Hrvatskoj.
Zbog toga ove štediše moraju potrebnu potvrdu (potvrda pod brojem šest) dobiti od nadležnog organa Republike Hrvatske. Problem je u tome što u RH ne postoji nadležni organ ili institucija koji bi izdali takvu potvrdu. Naime, institucije kojima su se štediše obraćale tvrde da nisu za to nadležne poput Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka (DAB), FINA, Ministarstvo financija, Hrvatska gospodarska banka ( u stečaju) i HNB.
Za razliku od Hrvatske ostale republike bivše Jugoslavije su na vrijeme odredile instituciju nadležne za rješavanje ovoga problema i tako svoje građane zaštitile od nepotrebnih mrcvarenja. Hrvatska vlada je građane prepustila da se sami snalaze i zbog toga strepe hoće li dobiti povrat svoga novca.
Dakle, ključno je pitanje hoće li Vlada RH odrediti nadležni organ ili instituciju koji će štedišama izdati potrebnu potvrdu, budući da produljen rok za dostavljanje prijava istječe 23.2.2019. godine?
Ako ne dobiju potrebne potvrde, njihova prijava je nepotpuna te time gube mogućnost za povratak štednje.
Stranka Promijenimo Hrvatsku (PH) zahtijeva od Vlade da hitno odredi instituciju koja će biti nadležna za izdavanje potrebnih potvrda i da se građanima pomogne da što brže realiziraju svoja predugo čekana devizna potraživanja. Ne samo to, potrebno je jasno formulirati obrasce u skladu sa srbijanskim zahtjevima jer svaka, pa i tehnička greška, može dovesti do odbacivanja dokumentacije. Budući da je propust države jasan i velik, za očekivati je da se oformi poseban operativni tim koji će građanima na licu mjesta obaviti provjeru dokumentacije i pružiti pomoć. Ostalo je još samo mjesec dana do isteka roka za podnošenje dokumentacije.
Pored toga očekujemo objašnjenje o tome zašto se ovaj problem gurao pod tepih i tko je za to odgovoran.
Koristimo ovu prigodu da ponovo javno pitamo Vladu RH zašto ništa ne čini glede naplate duga po staroj deviznoj štednji od Ljubljanske banke, koji je s redovnim i zateznim kamatama dostigao skoro dvije milijarde eura! Za to vrijeme Slovenci čine sve kako bi čak u svoj ustav ugradili odluku da se taj dug nikada ne isplati Hrvatskoj.
