Osvrt na članak autorice Tee Babić koji je 17. 06. 2020. objavljen na web stranici stranke Promijenimo Hrvatsku (rubrika VIJESTI) – link: https://promijenimohrvatsku.hr/imate-kredit-u-svicarcima-znate-li-ovo/
Predmetni članak zanemario je dvije bitne činjenice iz Zakona o potrošačkom kreditiranju (ZPK) i njegovih Zakona o izmjenama i dopunama (ZID), tj. iz ZID ZPK (NN 112/2012 i NN 143/2013.) a to su obvezujuće zakonske odredbe koje vremenski prethode donošenju i stupanju na snagu ZID ZPK (NN 102/2015). – tzv. „Zakon o konverziji“ iz 2015.g. koji je donesen s ciljem da se obeštete korisnici CHF kredita, a koji se počeo primijenjivati 2016.g.
Prva je primjena NRS (Nacionalna referentna stopa prosječnog troška financiranja hrvatskog bankarskog sektora) u konvertiranim kreditima, kojima je zakonska osnova trebao biti ZID ZPK (NN 102/2015) koji je stupio na snagu 30.09.2015. Ovaj Zakon iz 2015.g. odnosio se na kredite koji su sklapani prije nego je postojao NRS jer je NRS tek 07.12.2012. definirala Hrvatska udruga banaka (HUB), i to ubrzo nakon donošenja ZID ZPK (NN 112/2012) koji je u članku 5. utvrdio da se iza članka 11. dodaje članak 11.a koji je okvirno definirao promjenjivu kamatnu stopu i njenu obveznu primjenu kao dužnost vjerovnika (banke).
Dakle, primjena NRS u ugovorima o konverziji je nezakonita, a negira i načelo konverzije kredita (članak 19.b Zakona iz 2015.g.) prema kojemu se položaj potrošača sa CHF kreditom mora izjednači s položajem u kojem bi bio da je koristio kredit denominiran u EUR, a koji nije mogao imati ugovoren NRS! Također, Zakona o konverziji iz 2015.g. ni na koji način nije derogirao obvezu banaka da primijene ZID ZPK (NN 112/2012 i NN 143/2013.) prije konverzije kredita, dapače to je bankama bila zakonska obveza koju nisu ispoštovale!
Također, do 2014.g. ZPK nije omogućio primjenu NRS u potrošačkim kreditima, a niti su banke navele NRS u svojim Općim uvjetima o kreditiranju kao jedan od uvjeta u potrošačkim kreditima koje su do tada plasirale. Ovi Opći uvjeti su u kombinaciji sa do konverzije kredita važećim ZID ZPK definirali referentne stope za izračun promjenjive kamatne stope koje navode oba ova dokumenta, a to su ili EURIBOR ili LIBOR za euro, a to je EuroLIBOR!
Druga je obveza primjene ZID ZPK (NN 143/2013.), a taj Zakon je na snagu stupio u 2014.g., dakle prije konverzije kredita iz CHF u EUR! U ovom Zakonu članak 13. definira:
(1) Članak 3. ovoga Zakona u dijelu koji se odnosi na članak 11.a stavak 5. Zakona o potrošačkom kreditiranju (»Narodne novine«, br. 75/09. i 112/12.) primjenjuje se na sve ugovore o potrošačkom kreditu neovisno o datumu sklapanja ugovora o kreditu.
(2) Za postojeće ugovore o kreditu sklopljene do stupanja na snagu ovoga Zakona, u kojima nisu definirani parametri i njihove uzročno-posljedične veze, vjerovnici moraju s dužnikom uskladiti kamatnu stopu, određivanjem parametra i fiksne marže, kao i razdoblja promjena kamatnih stopa, najkasnije do 1. siječnja 2014.
U ovom Zakonu članak 3. utvrđuje da se članak 11.a mijenja se i glasi:
(1) Ako su ugovorene promjenjive kamatne stope, vjerovnik je dužan:
- a) definirati parametar koji prati u kontekstu donošenja odluke o korekciji promjenjive kamatne stope, a koji je jasan i poznat potrošačima i
- b) kvalitativno i kvantitativno razraditi uzročno-posljedične veze kretanja parametra iz točke a) ovoga stavka i utjecaja tih kretanja na visinu promjenjive kamatne stope i
- c) odrediti u kojim se razdobljima razmatra donošenje odluke o korekciji visine kamatne stope (koje je bazno razdoblje te koja su referentna razdoblja).
(2) Parametar iz stavka 1. ovoga članka je jedna od sljedećih varijabli: EURIBOR, LIBOR, NRS, prinos na Trezorske zapise Ministarstva financija ili prosječna kamatna stopa na depozite građana u odnosnoj valuti. Promjenjiva kamatna stopa definira se kao zbroj ugovorenog parametra i fiksne marže banke koja ne smije rasti tijekom otplate kredita i koja se mora ugovoriti zajedno s parametrom.
Dakle, NRS je ozakonjen tek ovim Zakonom, a koji su banke 2014. g. morale primijeniti na sve ugovore o potrošačkom kreditu neovisno o datumu sklapanja ugovora o kreditu! To u ovom članku 3. Ovog Zakona potvrđuje članak 11.a stavak 5. koji glasi:
(5) Za sve postojeće ugovore o kreditu sklopljene do stupanja na snagu ovoga Zakona, u kojima nisu definirani parametri i njihove uzročno posljedične veze, vjerovnik u skladu s ovim člankom, mora definirati parametar, i to jednu od sljedećih varijabli:
– referentnu kamatnu stopu (EURIBOR, LIBOR) ili
– NRS ili
– prinos na Trezorske zapise Ministarstva financija ili
– prosječnu kamatnu stopu na depozite građana u odnosnoj valuti
te fiksni dio kamatne stope i razdoblja promjena kamatnih stopa. Pri tome, … .
Ove citirane odrebe ZID ZPK (NN 143/2013.) određuju da su prije konverzije kredita, od ugovaranja i plasiranja kredita do njegove potpune otplate, banke morale obračunavati promjenjivu kamatnu stopu kao zbroj ugovorenog parametra i fiksne marže banke, pri čemu se prema članku 3. i 13. ovog Zakona fiksna marža banke mora utvrditi u trenutku kada je kredit ugovoren, i to iz promjenjive kamatne stope navedene u ugovoru o kreditu i iz (s potrošačem) dogovorenog parametra koji može biti ili EURIBOR ili EuroLIBOR), a prema formuli: Promjenjiva kamatna stopa = ugovoreni parametar + fiksna marže banke!
Konkretna primjena ove jednostavne formule je sljedeća.
Prvi korak: Ugovorne strane dogovore primjenu (promjenjivog) „ugovorenog parametra“ koji važi tijekom otplate kredita (od početka otplate kredita do kraja otplate kredita).
Drugi korak: Fiksna marža banke se iz navedene formule izračuna kao razlika promjenjive kamatne stope (navedene u ugovoru o kreditu) i (dogovorenog) „ugovorenog parametra“.
Treći korak: U navedenu formulu se uvrste „ugovoreni parametar“ i iznos fiksne marže banke (utvrđen na početku ugovornog odnosa) i dobije se formula za izračun promjenjive kamatne stope (za otplatu svakog anuiteta ili rate za datume uplata navedene u Otplatnom planu banke koji je utvrđen pri ugovaranju kredita), a ova formula glasi: Promjenjiva kamatna stopa =
EURIBOR ili EuroLIBOR (na određeni datum) + fiksna marže banke (brojčani iznos %)!
To je striktna zakonska primjena ZPK koja bi, uz jednostavan izračun, potrošačima omogućila da s manjim kreditnim dugom uđu u konverziju kredita i da dalje otplaćuju svoj manji dug!
Na neprimjenu ZID ZPK (NN 112/2012 i NN 143/2013.) prije konverzije kredita i zbog toga nezakonito obračunatog duga potrošačima s kojim su ušli u konverziju, te na nezakonito nametnutu NRS od konverzije na dalje, nije reagirala HNB, dok mnogi drugi ili ne razumiju bit ove velike financijske prevare potrošača od strane banaka ili se prave neinformirani! Sve u svemu, ima mnogo direktno ili indirektno upletenih institucija i pojedinaca.
Model povrata kreditnog zaduženja autorice Tee Babić bi mogao opstati da nisu doneseni ZID ZPK (NN 112/2012. i NN 143/2013.), uz napomenu da se banke protive takvom modelu jer da fiksira kamatnu stopu, a kamatna stopa da je ugovorena kao promjenjiva kamatna stopa.
Budući da je presuđeno da su ugovorene, od banaka jednostrano nametnute, odredbe o načinu izmjene promjenjive kamatne stope nezakonite i ništetne, takve su odredbe iz ugovora banke trebale odmah po pravomoćnosti presuda izbaciti i zamijeniti zakonitim! A iako je bankama zakonito postupanje omogućio ZID ZPK (NN 112/2012 i NN 143/2013.), one su to ignorirale.
Iako ZID ZPK (NN 143/2013.) uvažava činjenicu da je ugovorena promjenjiva kamatna stopa i definira elemente i način izračuna promjenjiva kamatna stopa od početka ugovornog odnosa, banke su sve to ignorirale do konverzije kredita, u koju su ušle s nerasčišćenim odnosim prema važećim sudskim presudama i obvezom da postupe prema ZID ZPK (NN 143/2013.), ZOO i europskom pravu i presudama, te su u tom trenutku nametnule potrošačima primjenu NRS koji je u odnosu na EURIBOR ili EuroLIBOR veći za cca 2,5 do 3,5%!
Uz sve to, do konverzije kredita su ugovori o kreditu ostali nezakoniti, i ignorane su presude!
Za NRS je sporno da model izračuna nije verificiran ni od koje neovisne stručne institucije, a
sporan je i sam model izračuna kao i to da ga je definirala HUB, koja je interesna bankovna cehovska organizacija koja promiče i štiti interese banaka.
Sporno je i da NRS nije prava referentna stopa, već je stopa koju opisuje njeno puno ime.
Sporno je da su potrošačima koji su prihvatili konverziju kredita iz CHF u EUR koju im je omogućila država, banke jednostrano i nezakonito nametnule NRS u ugovore o konverziji.
Sporno je da se za razliku od međunarodno priznatih i na međunarodnom financijskom tržištu primjenjivanih EURIBOR-a i LIBOR-a, samo u RH primjenjuje NRS (za konverziju kredita).
Sporno je i da banke mogu namještati NRS, što mogu kroz svoju HUB koja je definirala NRS. A s time u svezi interesantno je da su neke zemlje koje nemaju značajniji demokratski deficit zabranile udruživanje banaka zbog mogućeg narušavanja tržišnog natjecanja i dogovaranja na štetu klijenata banaka! Međutim, HUB djeluje u RH bez zapreke, a NRS – interna bankarska varijabla je u RH ozakonjena, bez da su do danas propitani neki od spornih elemenata NRS.
Autor osvrta: dr. sc. oec. Davor Bukša, dipl. ing. el.
dana: 20.06. 2020.
